Većina nas, neko pre, neko kasnije, dok smo sedeli u školskim klupama, naučili smo da državu čine tri stvari: vlast, teritorija i stanovništvo. Većina nas, neko pre, a neko kasnije smo to zaboravili. Pa tako, često pominjemo tu istu državu i još češće, ona nam je kriva za sve. Izgleda da smo zaboravili da dobar deo, tačnije njenu trećinu, nosimo mi. Istina neko na papiru, neko u srcu, a neko u koferu.
Ako, iz nekog razloga, zanemarimo dva elementa, ostaje nam onaj treći — teritorija. Prema zvaničnim podacima Srbija, sa pokrajinama, zauzima površinu od 88.499 km². Pa, i nismo tako mali, zar ne?
E sada, zapitajte se koliko od te površine poznajete. Koliko ste kilometara puteva prešli i na koliko ste se mesta zaustavili? Na koliko klupa sedeli i na koliko vidikovaca se popeli? Ostaviću vas da se sami izračunate i preračunate.
Ako malo bolje pogledate geografsku kartu, složićete se da smo mi jedna baš zgodna zemlja. Ne čini li vam se taman da još jednom pogledate kartu i razmislite kojim putem i kako da krenete u obilazak?
Srbija je zemlja koja ima sve, sem mora. Idući od severa ka jugu, Srbija se postepeno uzdiže sve do 2.656 m n.v. i najviše tačke Đeravice. Prelaskom Save i Dunava, ravnica se polako talasa i vodi nas u ono divno područje livada i planina.
Ako niste baš sigurni šta se sve na njenoj karti nalazi — a vi polako, krenite u obilazak. Za početak neka to bude izlet od par sati u vašem kraju. Priznajte koliko izletišta, spomenika prirode i kulturnih objekata nikada niste obišli, a tu su vam u komšiluku?
Sa izleta pređite na vikende. I tako ste umorni od svakodnevnog trčanja — pobegnite u neku skrivenu prirodu i još skriveniju vikendicu i odslušajte tišinu. Prijaće vam. A posle? Posle će vam ti obilasci preći u naviku, a navika iz glave spustiće se do srca i tu ostati kao podsetnik za nove avanture po Srbiji.
Planinski deo obuhvata gotovo polovinu površine naše Srbije. Turistički su poznate Kopaonik, Stara planina, Zlatibor, Tara, Divčibare — ali to treba da vas ohrabri da istražite i Goliju, Zlatar, Suvu planinu, Vardenik, Dukat, Besnu kobilu.
Nema života, mira i romantike bez reka. Pored Dunava, Drine i Morave, tu su i Tisa, Đetinja, Zlotska reka, Resavica i mnoge druge koje nas pozivaju da uživamo na njihovim obalama i u njihovom zvuku.
Srbija je imala burna istorijska dešavanja koja su uticala da je ona danas destinacija sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom. Svedoci toga su brojni spomenici — od praistorijskih, preko rimskih i srednjovekovnih, do modernih vremena.
Srbija je riznica priča koje svakodnevno čitaju, ali i pišu mnogi koji njom hode. Ne mislite li da je krajnje vreme da i vi ispričate neku svoju priču — drugačiju priču, kada je Srbija u pitanju?
Gradovi-spomenici poput Sremskih Karlovaca, Kruševca, Beograda, Subotice, Valjeva i Sombora traže da im posvetite ceo dan. A bogato kulturno nasleđe svedoče i:
Poseban značaj u upoznavanju kulture, umetnosti, običaja i duha naroda imaju manifestacije. Međunarodno su poznate EXIT, Guča, Beer Fest, FEST, Bitef, Dani piva u Zrenjaninu. Ali tokom cele godine održavaju se i lokalne manifestacije gde se oseti prava atmosfera regije.
Pa tako imamo: Kobasicijadu u Turiji, Dane vina u Rivici, Šljivijadu u Osečini, Rakijadu u Pranjanima, Kosidbu na Rajcu, Sabor u Zlakusi, Festival cveća u Beloj Crkvi i mnoge druge — uz dobru hranu, lokalne običaje i zabavu.
I sad’, nakon ove kraće ture — verujte, ovo je skraćena verzija — pitate li se još uvek „Zašto Srbija?“ Ili mislite da je vreme da se zaputite u Srbiju, vašu Srbiju, i da je upoznate onako istinski, korak po korak?
Ako jeste — uskačite. Vreme je da krenete u obilazak, polako i natenane. Vremena imate, a i ništa vam nije daleko.
Spremni? Krećemo.
Merenje poseta
Voleli bismo da merimo koje strane najviše čitate, da bismo znali šta vredi pisati više. Za to koristimo Google Analytics. Ako ne želite, sajt radi isto — samo nećemo znati da ste bili ovde. Više u politici privatnosti.